Poslovne vijesti - Bosna i Hercegovina

Poslodavci duguju radnicima cijeli jedan budžet Srpske

Dugovanja poslodavaca u Republici Srpskoj prema radnicima na ime neisplaćenih plata i doprinosa premašuju cijeli jedan budžet Republike Srpske, koji iznosi 1,6 milijardi maraka.

Na sastanku predstavnika Saveza sindikata RS, Poreske uprave, Inspektorata, Fonda PIO, Fonda zdravstvenog osiguranja i Zavoda za zapošljavanje, koji je održan juče u Banjaluci, zatražene su izmjene zakona, po kojima bi poslodavci koji ne uplaćuju plate i doprinose radnicima, a izvlače dobit, krivično odgovarali.

Zakon

Kazali su da očekuju da Vlada RS prihvati inicijativu i da se ide u hitnu izmjenu Zakona o krivičnom postupku, odnosno da se neisplaćivanje plata tretira kao krivično djelo.

Prema riječima direktora FZO Gorana Kljajčina, dug poslodavaca za zdravstveno osiguranje veći je od 170 miliona maraka.

- To su zvanični podaci PURS-a, ali mislim da se radi i o daleko većim iznosima. Prema našim procjenama, u RS oko 50 odsto poslodavaca uplaćuje doprinose u skladu sa zakonom. To su uglavnom državne institucije i neki poslodavci u privatnom sektoru - kazao je Kljajčin.

On je istakao da je nedopustivo da inspektor PURS-a idu svake tri i po godine u kontrolu poslodavaca.

Direktor Fonda PIO Mladen Milić istakao je da ukupna nenaplaćena potraživanja Fonda u prvih šest mjeseci po osnovu doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje iznose 298,5 miliona maraka plus nešto više od 52 miliona maraka nenaplaćenih kamata.

- Od toga se 195 miliona KM odnosi na obveznike u kojima je pokrenut predstečajni ili stečajni postupak. Naplata svih potraživanja iz stečajnog postupka iznosi oko dva odsto - naglasio je Milić.

Vršilac dužnosti direktora Inspektorata Živan Delić kazao je da je problem slabih kontrola to što Inspektorat nije adekvatno popunjen i što mu trebaju "veća materijalna sredstva".

Predstavnik radnika "Novi Jelšingrad" Nedo Nikodinović kaže da je samo za povezivanje radnog staža radnicima ovog bivšeg giganta potrebno tri miliona maraka, dok potraživanja po osnovu neisplaćenih plata iznose 2,4 miliona maraka.

Predsjednik Sindikalne organizacije "Urbanističkog zavoda RS" Živana Gojić istakla je da doprinosi radnicima ovog preduzeća nisu uplaćeni za cijelu 2010. godinu i 2011. godinu, do kraja aprila.

- Dugovanja za bruto plate zaposlenih iznose oko 1,7 miliona maraka. Poslodavci ne mogu da se ponašaju prema radnicima kao da su njihovo privatno vlasništvo i to mora da prestane i bude sankcionisano - rekla je Gojićeva.

Otpisi dugova

Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS "SWOT" Saša Grabovac kaže da dug od 1,6 milijardi ukazuje na to da postoji opšta nelikvidnost privrede, koja sve teže može da podnosi povećanje stopa poreza i doprinosa.

- Drugi aspekt ovog problema je i neodgovorno ponašanje poslodavaca, koji u slučaju kada imaju raspoloživa sredstva ostavljaju po strani obaveze prema radnicima i državi. Tu su i kalkulacije da se plaćanje poreza i doprinosa odgađa, kako bi se dugovi reprogramirali ili otpisali - rekao je Grabovac.

On je istakao da bi Poreska uprava trebalo aktivnije da radi na naplati tih poreza, jer dovodi u neravnopravan položaj one poslodavce koji uredno izmiruju svoje obaveze.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Ranko Milić kaže da eventualno potezanje odgovornosti poslodavaca mora da bude urađeno u paketu sa svim drugim zakonima koje tretiraju oblast fiskalne discipline.

- Nedopustivo je da se u situaciji kada su unutrašnja dugovanja izuzetno narasla, u pitanje dovodi samo odgovornost poslodavaca koji nisu izmirili svoje obaveze, prije svega, jer nisu naplatili svoja potraživanja, pa čak ni ona od države - kazao je Milić.

On je naglasio da je "pitanje da li se poslodavci koji krše osnovna prava radnika mogu nazvati poslodavcima ili mešetarima".

- Takvi poslodavci predstavljaju nelojalnu konkurenciju onima koji uredno izmiruju svoje obaveze i rade u skladu sa zakonima - naglasio je Milić.

Reprogram

Ranka Mišić je istakla da je Sindikat protiv prijedloga o otpisu starih dugova, koji se navodi kao jedno od rješenja u novom Zakonu o poreskom postupku.

- Davanje reprograma na reprogram preduzećima koja godinama gomilaju gubitke nije rješenje za čuvanje socijalnog mira. Tražimo da se kod dodjele reprograma jasno utvrde kriterijumi i da za taj reprogram neko garantuje - naglasila je Mišićeva.